Otvoreno pismo Predsjedništvu države Bosne i Hercegovine
Gospodin Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predsjedništva
Gospodin Bakir Izetbegović, član Predsjedništva
Gospodin Željko Komšić, član Predsjedništva
Zahtjev za podršku inicijative za prijenos nadležnosti sa Okružnog suda u Bijeljini na Sud BiH nepravedno osudjenih Srebreničana Behudina Husića, Nedžada Hasića i Ahme Harbaša
Vrlo poštovana gospodo Radmanoviću, Izetbegoviću i Komšiću,
Društvu za ugrožene narode kao organizaciji koja se bori za ljudska prava obratile su se porodice trojice osudjenih Srebreničana: Ahme Harbaša, Behudina Husića i Nedžada Hasića koji su osudjeni u Bijeljini na kaznu od 20 i 11 godina zatvora, s molbom da se njihovim najmilijim sudi pred Sudom BiH umjesto pred Okružnim sudom u Bijeljini.
Oni pripadaju grupi sedam Srebreničana koja je nakon upada Mladićevih trupa u Srebrenicu umakla masovnoj egzekuciji skrivajući se po šumama oko Srebrenice. Nakon deset mjeseci zamolili su američke trupe IFOR-a da ih uzmu u zaštitu. Trupe IFOR-a izručuju Srebreničane Karadžićevoj policiji Republike Srpske.
Karadžićeva policija tukla je optužene tjerajući ih da priznaju ubistvo srpskih drvosjeća koja su se desila 2.maja 1996. godine.
Aprila 1997. godine u sudskom procesu koji je trajao „puna dva dana“ Ahmo Harbaš, Behudin Husić i Nedžad Hasić osudjeni su na po 20 godina zatvora. Nakon uložene žalbe osudjenih u obnovljenom postupku Ahmi Harbašu i Nedžadu Hasiću izrečena je kazna od 20 godina zatvora dok je Behudin Husić dobio kaznu od 11 godina zatvora.
Jedini dokaz koji povezuje optužene sa ubistvima za koja se terete su njihova iznudjena priznanja data u istražnom postupku.
Presuda je izazvala burnu reakciju domaće i svjetske javnosti kao i predstavnika medjunarodne zajednice u BiH, Visokog predstavnika za BiH, Misije Ujedinjenih nacija, Komesara za ljudska prava, nakon čega je Vrhovni sud RS ukinuo presudu i naložio obnovu postupka, a ministar pravde Republike Srpske dao prijedlog o razmjeni Srebreničana za srpske zatvorenike koji su osudjeni za ratni zločin. Srebreničani su upućeni na izdržavanje kazne u Tuzlu, a srpski osudjenici trebali su iz Zenice biti premješteni na izdržavanje kazne u zatvoru u Bjeljini. Medjutim njih je tadašnji predsjednik Republike Srpske odmah pomilovao.
Osudjeni Srebreničani su nakon privremenog puštanja na slobodu trebali da se jave na glavni pretres koji je bio zakazan za 24. juni 1999.godine.
Oni se nisu odazvali na poziv suda koji im je dva puta u montiranom procesu sa političkom podlogom izrekao kaznu za krivična djela koja nisu počinili.
Uz obilježavanja 10.decembra, Dana ljudskih prava, očekujemo da kao kolektivni šef države podržite ovu inicijativu za prenošenju nadležnosti sa Okružnog suda u Bijeljini na Sud BiH i na taj način omogućite odbranu ljudskih prava nepravedno optuženih Srebreničana koji punih jedanaest godina čekaju okončanje ovog sudskog procesa.
S osobitim poštovanjem
Fadila Memišević,
Predsjednica Društva za ugrožene narode za BiH
Dodaj komentar